Kortizol igra važnu ulogu u vašem telu, ali hronično visok nivo kortizola može biti pravi zdravstveni problem. Evo šta možete učiniti povodom toga.
Kortizol se često naziva „hormonom stresa“, ali u stvarnosti je to esencijalni hormon koji pomaže vašem telu da normalno funkcioniše svakog dana. Problem nije sam kortizol — problem je kada nivoi ostanu povišeni predugo.
U ovom vodiču ćete saznati šta kortizol radi, zašto ga hronični stres remeti i kako način života i ishrana — uključujući dobro osmišljenu dnevnu rutinu suplemenata — mogu pomoći u održavanju zdrave ravnoteže.
- Šta je kortizol zaista?
- Kako kortizol deluje u stresu?
- Zašto kortizol može ostati hronično visok?
- Šta se dešava kada je kortizol previsok?
- Kako podrzati zdrav nivo kortizola?
- Uloga ishrane u regulisanju kortizola?
- Kortizol je esencijalni hormon koji mobiliše energiju i reguliše telesne funkcije tokom dana. U stresnim situacijama, oslobađa se više kortizola kako bi se telo pripremilo za fizičke izazove.
- Hronično visok nivo kortizola može dovesti do zdravstvenih problema kao što su visok šećer u krvi, visok krvni pritisak, podložnost infekcijama, problemi sa pamćenjem i drugo. Hronični stres ili hormonski disbalans su često osnovni uzroci.
- Načini za snižavanje nivoa kortizola uključuju upravljanje stresom, fizička aktivnost, uravnoteženu ishranu i adekvatan san.
Šta je kortizol zaista?
- Stimuliše metabolizam,
- Mobilise energiju iz uskladištenih rezervi,
- Podržava budnost i fokus i ubrzava obradu podataka u mozgu,
- Povećava otkucaje srca, disanja i krvni pritisak,
Kako kortizol deluje u stresu?
Kada doživite stres – bilo fizički ili emocionalni – vaše telo oslobađa kortizol da bi vam pomoglo da brzo reagujete.
U kratkoročnim situacijama, ovo je korisno: povećava dostupnost energije i održava vas budnim.
Problem danas je što je stres često kontinuiran (pritisak na poslu, nedostatak sna, mentalno preopterećenje), tako da telo može ostati u „režimu budnosti“ duže nego što bi trebalo.
Zašto kortizol može ostati hronično visok?
- Hronični stres: Ovo može biti posledica velikog opterećenja poslom, emocionalnog stresa ili teških životnih uslova.
- Poremećaji u proizvodnji kortizola: Često zbog benignih tumora u nadbubrežnim žlezdama, ređe u hipofizi (Kušingov sindrom).
- Dugotrajna upotreba glukokortikoidnih lekova: Ove sintetičke varijante kortizola suzbijaju imuni sistem i koriste se za lečenje stanja poput reumatoidnog artritisa, teške astme ili autoimunih bolesti.
- Teška gojaznost
- Alkoholizam
Šta se dešava kada je kortizol previsok
- Povećana želja i neravnoteža šećera u krvi što može dovesti do dijabetesa
- Povišeni nivoi lipida u krvi
- Visok krvni pritisak
- Izmenjena raspodela masti: više masti oko stomaka i lica, manje oko ruku, nogu i kukova
- Veća podložnost infekcijama
- Gubitak mišića
- Gubitak koštane mase (osteoporoza)
- Smanjen libido i seksualna funkcija zbog niskog nivoa testosterona
- Teškoće sa fokusiranjem, pamćenjem i „maglica u mozgu“
- Loš kvalitet sna
- Depresija
- Povećana podložnost bolestima
- Sporiji oporavak od stresa ili vežbanja
Kako podržati zdrav nivo kortizola?
Uloga ishrane u regulisanju kortizola?
Kortizol povećava nivo šećera u krvi i lipida. S druge strane, visok nivo šećera i lipida u krvi može povećati kortizol. To znači da vaša ishrana može imati značajan uticaj na regulaciju kortizola. Ugljeni hidrati igraju veliku ulogu. Ako želite da smanjite kortizol smanjite unos šećera. Ostanite hidrirani vodom ili čajem umesto zaslađenih gaziranih pića. Zamenite beli hleb, testenine i peciva alternativama od celog zrna bogatim vlaknima i jedite više povrća. Ova zdrava hrana pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što zauzvrat može pomoći u kontroli kortizola.